Razvoj vjetroelektrana počeo je u SAD-u osamdesetih godina prošlog stoljeća, a samo nekoliko godina kasnije uslijedio je nagli porast tržišta u Europi. Ulaganje u istraživanje i razvoj doprinijelo je smanjenju njihovih troškova. Najveća prepreka daljnjem razvoju vjetroelektrana jest negativan stav javnosti zbog vizualnog dojma i buke koju stvaraju, premda je s uvođenjem novih tehnologija buka sve manja.

Zadnjih tridesetak godina instalirana snaga vjetroelektrana povećala se nekoliko puta – vjetroelektrane su 1982. godine građene s instaliranom snagom od 50 kW, dok danas njihova prosječna snaga iznosi 2 MW. U međuvremenu se razvijaju projekti vjetroelektrana od 5 MW i promjera rotora od čak 120 m. Brzina vjetra pri kojoj su vjetroelektrane u pogonu u rasponu je od 3 do 25 m/s. Pri većim brzinama vjetra upravljački mehanizam zaustavlja rad postrojenja kako bi se zaštitilo od mogućeg oštećenja. Nedostatak korištenja ovih tehnologija je ovisnost o stohastičkoj naravi vjetra.